Let Your Mind Run Wild

mind over body - heart over mind

24.09.2018.

...

zedno gutam ukusnu
svjezu i snaznu ljepotu stihova
sto godinama nadolaze
ko vino neizbjezne sudbine u bacvama zivota
negdje na salasu u lugovima za rijekom okom
vjesto sakriveno, nestrpljivo ceka
da bude pronadjeno
ispijeno

mene je znas
u dugo  iscekivanje toplog  daha vjetra
vezao vreo septembarski dan
dok mirno  posmatram
komadice mraka sto se rasipaju  po zidu
iz kojih vire zubata bica njeznog lica
sto metaforama prijete

zagrijane tamne nijanse se svim silama trude
da mi posalju jezivu strepnju niz kicmu
ali u meni  nesto ko za inat
prste mi budi da saberem
svu prljavstinu i  sutnju naseg  svijeta
i prospem po zelenoj travi kavkaznih  planina
da vjetar raznese na sve strane svijeta
pa da prodisemo

08.09.2018.

Izazov

ponekad u toj povezanosti i pripadnosti se osjecam kao da sam ulovljena u zamku straaaasne i velike zvijeri, dugih i ostrih ocnjaka sa dva svjetlucva oka divlje macke sto vire iz tame..

vezala me i ostavila kucka jedna da krckam na blagoj vatri svih zivotnih sokova dok uznemireno ocekujem prvi pravi ugriz.. jer sve ovo do sada se cini samo blago grickanje naspram onog sto u tisini slutim. bojim se.

ali.. gdje su lanci ? ne vidim ih! gdje je zvjer? ni nju ne vidim.
nema ni troduplih cvorova... ! mozda to ipak nije zamka, zamka je samo onda kada ne znas, kada znas to ne moze biti zamka.. to moze samo biti izazov.

a mozda ipak da ...i ovaj put uradim ono sto najbolje znam i jos jednom na svijet pogledam blistavim ocima. gledala sam i kad je manje razloga bilo za to.. i kada uopste nije bilo razloga, bas nikakvog. kad bolje razmislim meni uopste ne treba razlog da pogledam na svijet blistavim ocima.. a ti evo priznacu mi na neki neobican nacin olaskavas u tom. ti si moje najjace tajno oruzje koje posjedujem. bicu sebicna i nikome te pokazati necu. njima budi struja s kojom se ne znaju boriti, a meni mjesecina u kojoj ce se moje tijelo okupati. i biti jace.

najvece tajne su skrivene na onim mjestima na kojima ih najmanje ocekujemo kao sto najsladji osmijesi kriju te iste najcrnje najcrnije kako se vec kaze tajne.. ali.. ali… ali oni sto ne vjeruju u magiju je nikada nece naci…

nikada.

bice da su za sve ipak kriva djetinstva nasa, jer jedino u sto smo sigurni je to da je zivot zamka najveca od svih.. a slike, fotografije, akordi, rijeci , mirisi, cvrkutanje ptica, i zagrijane nijanse nasih boja koje smo sami birali su spasavajuci bijeg..

Ikonska moc i raskosnost rijeci svakog bica u meni jaca vatru ali tvoja stvara neumoljivu ovisnost koja poput razmazenog derista zahtjeva da joj se udovolji.. sada i jos i odmah i vise..

~ give me the food and let me grow ~